srodnih struka s ciljem unapređenja svih grana mikrobiologije. Društvo je osnovano 1958. godine. HMD je član Hrvatskog prirodoslovnog društva, FEMS-a i IUMS-a.

se razgledati prema prethodnoj najavi. Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Hrvatskog biospeleološkog društva. Autori dijela izložbe Biospeleologija su: Branko Jalžić, Marko Lukić i

prirode Medvednica, Zavodom za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, te Mineraloško-petrografskim odjelom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Autori postava izložbe su muzejska savjetnica mr. sc. Vlasta Krklec i kustos geolog Eduard

prilagođena je raznim prostorima što ju čini pristupačnom i manjim gradovima i prostorima. Suradnja Javne ustanove i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja planirana je i na jesen kada bi izložba bila postavljenja u gradovima zapadnog dijela Zagrebačke županije.

tragove boravka ljudi u njima. Izloženi će biti eksponati iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac, te posuđena građa iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, Muzeja grada Crikvenice, Zavičajnog muzeja Ozalj i Muzeja Turopolja iz Velike Gorice.

(26) je ogranak mladih čuvara prirode koja je osnovana davnih sedamtestih godina prošloga stoljeća na inicijativu hrvatskog prirodoslovnog društva. Samo društvo je osnovano 1885. Godine u zagrebu. H. P. D. je izdavač najstarijeg mjesečnika za

te je u tom smislu posebno važno naglasiti nekoliko događaja. Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Pradavno paško jezero na kojoj će biti izloženi pronalasci iz miocenskih naslaga na području Crnike na Pagu

Zagreba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba sigurno je najatraktivnija tematska izložba ikada postavljena u Pagu. Na izložbi će biti

i davatelj informacija. Cijeli svijet postaje jedna globalna biblioteka u koju su svi dobrodošli Strukovna društva Hrvatskog prirodoslovnog društva (HPD-a) su pokretanjem projekta "e-škola" odlučna u namjeri da koristeći Internet i njegove mnogobrojne

stvarati kod nas strah umjesto doživljaja ljepote i snage? "To je uvodna rečenica na internetskoj stranici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu koja nam pokušava objasniti kako kukci i nisu toliko zastrašujući koliko mislimo.

na razgovor o Abesiniji, ili pak slao sina Pericu po litricu. Ta vrata gemištima otvorio je Nenad Jandrić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i dobri duh Gornjega grada koji je vodio ovaj legendarni lokal. I na ploči na kojoj je kredom isticao svoju dnevnu

fakulteta, Horvatovac 102 a. Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pod nazivom "Zapisano u vodi" koji se odvija u sklopu obilježavanja Dana voda u organizaciji Javne ustanove "

prve drame i prve opere na hrvatskome jeziku. Prije nje pak, kazalište za gradsku elitu bilo je u današnjoj zgradi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a prije toga u bivšoj blagovaonici samostana časnih sestara klarisa, upravo u zgradi Muzeja Grada Zagreba.

matematike i fizike na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Inicijator je, osnivač i prvi predstojnik Zvjezdarnice Hrvatskog prirodoslovnog društva od 5. prosinca 1903. kada je svečano otvorena na Popovu tornju u Zagrebu.

što ga je ubio crnogorski kralj Nikola II. Prema istraživanjima Bojana Lazara i Nikole Tvrtkovića iz Zoološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Jadranu su zabilježene tri vrste morskih kornjača: sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea) koje je